Pravopisne pogreške koje lako možete izbjeći

Pravopisne pogreške događaju se svima, a mnoge nastaju zbog brzine ili utjecaja stranih jezika. Evo onih koje uz nekoliko jednostavnih pravila lako možete izbjeći.

Pravopisne pogreške događaju se svima, od učenika i studenata do poslovnih korisnika. Neke su posljedica brzog pisanja, a neke nastaju zbog utjecaja stranih jezika ili čestih pogrešnih primjera iz svakodnevne komunikacije.

Problem nije uvijek u tome da osoba ne zna pravilo. Često je riječ o navici. Ako isti pogrešan oblik godinama gledamo u e-porukama, oglasima, objavama na društvenim mrežama ili neuređenim tekstovima, lako ga počnemo doživljavati kao normalan. Zato je korisno povremeno se vratiti osnovnim pravopisnim dvojbama i provjeriti pišemo li automatski ili zaista biramo pravilan oblik.

U nastavku su pogreške koje se često pojavljuju u poslovnim tekstovima, na mrežnim stranicama i u svakodnevnoj pisanoj komunikaciji. Većina ih se može izbjeći vrlo jednostavno, osobito ako znate na što trebate obratiti pozornost.

Čemu služi zarez?

Jedna od najčešćih pogrešaka odnosi se na nepotrebno ili izostavljeno pisanje zareza.

Zarez se, primjerice, piše:

• između elemenata u nabrajanju
• ispred suprotnih veznika (ali, nego, no)
• kod umetnutih rečenica.

Primjer:

Htio sam doći, ali nisam stigao.

Zarez se ne piše mehanički ondje gdje bismo zastali u govoru. To je česta zabluda. Govorni ritam može pomoći, ali nije pouzdano pravilo. Primjerice, u rečenici Molimo vas da nam pošaljete dokument zarez se ne piše ispred da jer je riječ o dopuni glagolu. S druge strane, u rečenici Dokument smo poslali, ali nismo dobili odgovor zarez je potreban jer povezuje dvije suprotstavljene cjeline.

U poslovnoj komunikaciji pogrešan zarez može otežati čitanje, osobito u duljim rečenicama. Ako rečenica ima previše umetnutih dijelova, bolje ju je preoblikovati nego pokušavati sve riješiti zarezima.

Da li ili je li?

U većini slučajeva preporučuje se koristiti je li ili preoblikovati rečenicu.

Umjesto:

Da li dolaziš?

Bolje je napisati:

• Dolaziš li?
• Je li stigao?

Takve su konstrukcije prirodnije i u skladu sa standardnim jezikom.

Oblik da li često se čuje u razgovornom jeziku, ali u uređenom hrvatskom tekstu bolje je upotrijebiti upitni oblik glagola i česticu li. To osobito vrijedi za službene dopise, akademske tekstove, članke i sadržaj za mrežne stranice.

Još nekoliko primjera:

• Da li možete poslati ponudu? ✗
• Možete li poslati ponudu? ✔
• Da li ste zaprimili naš upit? ✗
• Jeste li zaprimili naš upit? ✔

Više o tome u članku Dakanje i dalikanje.

Točka iza naslova – da ili ne?

Ako je naslov izdvojen u vlastitom retku, iza njega se ne piše točka.

Primjer:

Kako napisati profesionalan životopis ili Česte pravopisne pogreške

Ako naslov završava upitnikom ili uskličnikom, taj se znak može pisati jer je dio značenja naslova:

• Kako izbjeći pravopisne pogreške?
• Pažljivo pročitajte upute!

No obična izjavna rečenica u naslovu ne završava točkom. To vrijedi za naslove članaka, podnaslove, naslove poglavlja i naslove objava.

U toku ili u tijeku

Ovu dvojbu najlakše je objasniti na primjeru rečenice iz pozivnice na newsletter: Ostanite u toku s jezičnim savjetima.

Izraz biti u toku s nečim znači biti obaviješten, pratiti novosti ili razvoj događaja. Zato je u toj rečenici pravilan i prirodan.

U tijeku se upotrebljava kada je nešto u procesu odvijanja:

• Tečaj je u tijeku.
• Prijave su u tijeku.
• Projekt je u tijeku.

U poslovnom jeziku pravilni su i izrazi u tijeku postupka, u tijeku izrade i u tijeku provedbe – nešto se upravo provodi ili još nije završeno. Pogreška nastaje tek kad se oblici zamijene:

• Ostanite u tijeku s našim novostima. ✗
• Ostanite u toku s našim novostima. ✔

Internet ili internet?

Prema suvremenoj pravopisnoj preporuci, riječ internet piše se malim početnim slovom kada označava globalnu računalnu mrežu.

Zato je u općem tekstu prirodno pisati:

• Informacije su dostupne na internetu.
• Internetska stranica redovito se ažurira.

Veliko početno slovo može se pojaviti u nazivima, naslovima ili ako je dio službenog imena, ali u običnoj uporabi riječ internet piše se malim slovom.

E-pošta, email ili mail?

U hrvatskom standardnom jeziku preporučuje se oblik e-pošta.

Ipak, u poslovnoj komunikaciji često se koriste i izrazi email ili mail, osobito u međunarodnom okruženju. Ako pišete službene dokumente ili javne tekstove, preporučljivo je koristiti hrvatski naziv e-pošta.

Treba razlikovati i samu poruku od adrese. Možemo napisati:

• Pošaljite dokument e-poštom.
• Unesite adresu e-pošte.
• Zaprimili smo vašu e-poruku.

U manje formalnoj komunikaciji izraz mail neće nužno biti problem, ali u uređenim tekstovima bolje je odabrati hrvatski izraz i zatim ga dosljedno koristiti.

Zarez iza završnog pozdrava?

Ako je pozdrav u jednom retku, a potpis u sljedećem, zarez se ne piše.

Ako su pozdrav i potpis u istom retku, iza pozdrava piše se zarez.

Ispravno je:

Srdačan pozdrav

Ime i prezime

Isto vrijedi za:

• Lijep pozdrav
• Srdačno
• S poštovanjem

U praksi se često može vidjeti

Srdačan pozdrav,

Ime i prezime

To je utjecaj engleske poslovne korespondencije (Kind regards,), ali u hrvatskom standardu zarez nije potreban.

Slično vrijedi i za druge elemente poslovnog dopisa. Hrvatski ne mora slijediti engleski raspored interpunkcije. Ako tekst prevodimo ili prilagođavamo s engleskog, nije dovoljno prevesti riječi; treba prilagoditi i pravopisne navike.

Veliko i malo početno slovo

Veliko početno slovo često se piše ondje gdje nije potrebno, osobito pod utjecajem engleskog jezika. U hrvatskom se nazivi zanimanja, funkcija, odjela i općih pojmova u pravilu pišu malim slovom ako nisu dio službenog naziva.

Primjeri:

• direktor društva ✔
• voditelj odjela ✔
• sudski tumač za engleski jezik ✔
• Direktor Društva ✗

Ako je riječ o službenom nazivu tijela, ustanove ili dokumenta, tada se primjenjuju pravila o pisanju vlastitih imena. U svakodnevnom poslovnom tekstu ipak je najčešća pogreška nepotrebno pisanje velikih slova radi naglašavanja važnosti pojma.

Dosljednost je pola pravopisa

Čak i kada postoje dopuštene varijante, tekst ne bi smio nasumično prelaziti s jednog oblika na drugi – tko se odlučio za e-poštu, ne piše dalje čas email, čas mail. Zašto je dosljednost toliko važna, detaljnije smo objasnili u zasebnom članku.

Pravilna uporaba hrvatskog jezika ostavlja profesionalan dojam i olakšava komunikaciju. Ako niste sigurni u pravopis ili želite da vaš tekst bude jezično besprijekoran, uvijek je dobro provjeriti dvojbe u pouzdanim jezičnim priručnicima ili tekst povjeriti profesionalnom lektoru.

Ako tekst već ide u objavu, a želite samo završnu provjeru, dovoljna je korektura. Za temeljitiju jezičnu obradu pogledajte lekturu na hrvatskome.