Najčešće pravopisne pogreške u poslovnoj komunikaciji

Tekstovi puni pravopisnih pogrešaka ostavljaju dojam nepažnje. Pregled najčešćih pogrešaka u poslovnoj komunikaciji, s ispravnim oblicima i primjerima.

U poslovnoj komunikaciji jezična točnost nije samo stvar forme, nego i profesionalnosti. Tekstovi prepuni pravopisnih i gramatičkih pogrešaka ostavljaju dojam nepažnje i mogu negativno utjecati na percepciju tvrtke, ustanove ili pojedinca.

U nastavku su neke od najčešćih pogrešaka koje se pojavljuju u poslovnim tekstovima.

Veliko i malo početno slovo

Ispravno:

• direktor prodaje
• voditelj projekta

Neispravno:

• Direktor prodaje
• Voditelj Projekta

Nabrajanje

Česta pogreška u poslovnim tekstovima je nepravilno pisanje nabrajanja.

Ako nabrajanje nije oblikovano kao cijela rečenica, stavke se pišu malim početnim slovom (osim ako je riječ o vlastitom imenu), bez interpunkcijskih znakova na kraju. Točka se stavlja samo na kraju zadnje natuknice.

Primjer:

Uvjeti za upis djece u školu su:

• navršenih šest godina do 1. travnja tekuće godine
• procjena spremnosti za školu
• liječnički pregled
• upis u dodijeljenu školu prema mjestu prebivališta.

Anglizmi i nepotrebne strane riječi

U poslovnom okruženju često se koriste engleski izrazi iako postoje hrvatske zamjene. Na njih posebno pazimo pri lekturi poslovnih tekstova.

Primjeri:

• meeting → sastanak
• deadline → rok
• feedback → povratna informacija

Prekomjerna uporaba stranih riječi može otežati razumijevanje i narušiti jasnoću teksta. Popis najčešćih anglizama i njihovih hrvatskih zamjena donosi članak Najčešći anglizmi u hrvatskom jeziku.

„Ni u kom slučaju” ili „u nikojem slučaju” – što je ispravno?

U svakodnevnoj komunikaciji često se pojavljuje dvojba oko izraza „ni u kom slučaju” i „u nikojem slučaju”. Iako oba oblika zvuče slično, samo je jedan pravilan u standardnom hrvatskom jeziku.

Ispravno je reći „ni u kojem“ slučaju, „ni pod kojim“ uvjetima, „ni pod koju“ cijenu i sl.

Neispravno je „u nikojem“ slučaju, „u nikojim“ uvjetima, „pod nikoju“ cijenu i sl.

„S obzirom” ili „obzirom” – što je ispravno?

U pisanju se često pojavljuje pogreška u izrazu „s obzirom”, koji se nerijetko skraćuje u nepravilni oblik „obzirom”. Pravilno je uvijek s obzirom na (ili s obzirom na to da); samostalno „obzirom” nije dio standardnog jezika.

Primjer:

S obzirom na okolnosti, sastanak je odgođen.

„Sa” ili „s” – što je ispravno?

Jedna od čestih nedoumica u pisanju odnosi se na upotrebu prijedloga „s” i „sa”. Iako se često koriste naizmjenično, pravilo je zapravo vrlo jednostavno.

Oblik „sa” koristi se samo kada sljedeća riječ počinje glasovima ili skupovima -s, -š, -z, -ž, -ps, -ks ili mn. Odnosno: sa suzom, sa štulama, sa zakovicama, sa psom, sa ksilofonom, sa zavezanim…

U svim ostalim slučajevima koristi se kraći oblik „s”.

Ispravno je: s razumijevanjem, s čokoladnim, s uglađenim…

Pleonazmi – česte, ali nepotrebne pogreške

Pleonazam označava gomilanje riječi istog ili vrlo sličnog značenja. Takvi izrazi često se koriste u govoru i pisanju, ali u standardnom jeziku smatraju se nepotrebnima i stilistički nepravilnima.

Neki od najčešćih primjera i njihovi pravilni oblici:

no međutim → no (ili međutim); često puta → često; oko dvadesetak → dvadesetak (ili oko dvadeset); sići dolje → sići.

Pisanje brojeva s nastavkom „-tih”

Česta pogreška u pisanju odnosi se na zapis desetljeća, osobito kada se brojevi pišu znamenkama.

Neispravno je: 90-tih, 80-tih, 2000-tih.

Ispravno je: 90-ih, 80-ih, 2000-ih.

Pogreška nastaje zbog dodavanja suvišnog slova „t”, koje je već sadržano u samoj riječi npr. devedeset-ih → devedesetih. Kako se pišu datumi i godine – s točkom iza rednog broja i bez nule ispred broja – objašnjavamo u članku Pisanje datuma ili nadnevka.

Razlika u deklinaciji imena Mia i Tea – intervokalno „j”

Imena Mia i Tea na prvi pogled imaju sličan oblik, no u deklinaciji se ponašaju različito zbog pojave intervokalnog „j”.

Ime Mia u sklonidbi umeće glas „j” između samoglasnika:

• N: Mia
• G: Mije
• D: Miji
• A: Miju
• L: Miji

S druge strane, ime Tea ne umeće „j”, nego zadržava osnovu:

• N: Tea
• G: Tee
• D: Tei
• A: Teu
• L: Tei

Razlika proizlazi iz izgovora i fonološke prilagodbe. Kod imena Mia umetanje „j” olakšava izgovor i prati standardnu jezičnu praksu, dok kod imena Tea takva potreba ne postoji.

Deklinacija muških i ženskih prezimena

Jedna od čestih nedoumica u pisanju odnosi se na deklinaciju prezimena, osobito na razliku između muških i ženskih oblika.

Muška se prezimena dekliniraju: Ivan Horvat, Ivana Horvata, Ivanu Horvatu, Ivana Horvata.

Ženska prezimena najčešće se ne dekliniraju:

Ana Horvat, Ane Horvat, Ani Horvat, Anu Horvat

Prezime ostaje nepromijenjeno, dok se mijenja samo ime.

Gospodin, gospođa ili gospođica

U poslovnoj i formalnoj komunikaciji često se koriste kratice poput „g.”, „gosp.” i „gđa”, no česta je dvojba pišu li se s točkom ili bez nje.

Ispravno je:

• g. (gospodin)
• gosp. (gospodin)
• gđa (gospođa)
• gđica (gospođica)

Kratice „g.” i „gosp.” pišu se s točkom jer su nastale kraćenjem riječi, dok se „gđa” piše bez točke jer je riječ o sažimanju, a ne klasičnom kraćenju.

Primjeri:

• g. Horvat
• gosp. Novak
• gđa Horvat
• gđica Horvat

Sklanjaju se:

• N gđa, gđica
• G gđe, gđice
• D gđi, gđici
• A gđu, gđicu
• V gđo, gđice
• L gđi, gđici
• I gđom, gđicom

Zaključak

Iako se ove pogreške često čine sitnima, one značajno utječu na jasnoću i profesionalnost poslovne komunikacije. Pažnja na jezične detalje važan je dio kvalitetnog pisanog izražavanja. Jednoj od najčešćih pogrešaka u poslovnim porukama, pitanjima s „da li”, posvetili smo zaseban članak: Dakanje i dalikanje.

Poslovni dopisi, ponude i web-sadržaj najčešće su tekstovi koji predstavljaju tvrtku prema van. Pogledajte pregled usluga lekture na hrvatskome.