Razlika između korekture, lekture i redakture

Korektura, lektura i redaktura često se koriste kao sinonimi, no razlikuju se po dubini zahvata u tekst. Objašnjavamo što svaka obuhvaća i kako znati što vašem tekstu treba.

U svakodnevnoj praksi često se pojmovi korektura, lektura i redaktura koriste kao sinonimi, no među njima postoje razlike. Razumijevanje tih razlika važno je kako bi se točno znalo koja je vrsta jezične obrade potrebna određenom tekstu.

Razlika nije samo terminološka. Ako tekst treba samo završnu provjeru prije objave, nije potrebna ista razina zahvata kao kod teksta koji je nedorečen, stilski neujednačen ili preveden previše doslovno. Zbog toga je korisno prije slanja teksta procijeniti što zapravo očekujete: uklanjanje pogrešaka, jezično uređenje ili dublju sadržajnu obradu.

U praksi se te usluge mogu preklapati. Lektor će često uočiti i tipfelere, a redaktor će usput ispraviti i gramatičke pogreške. Ipak, svaka od tih razina ima svoju osnovnu svrhu, pa je dobro znati gdje jedna završava, a druga počinje.

Korektura je završni pregled teksta

Korektura je posljednja faza obrade teksta prije objave ili tiskanja. Njezina je osnovna svrha uklanjanje tehničkih i sitnih jezičnih pogrešaka.

Korekturom se provjeravaju:

• tipfeleri i pravopisne pogreške
• razmaci i interpunkcija
• dosljednost zapisa (npr. brojevi, kratice, velika i mala slova).

Važno je naglasiti da se u korekturi ne zadire u stil ili strukturu teksta, nego se isključivo ispravljaju pogreške koje su ostale nakon lekture.

Korektura je osobito korisna kada je tekst već napisan, uređen i odobren, ali ga prije objave treba još jednom pažljivo pročitati. To može biti katalog, letak, mrežna stranica, završna verzija diplomskog rada ili tekst koji je već prošao lekturu, ali je naknadno grafički prelomljen. U toj fazi često nastaju nove pogreške: krivi prijelomi redaka, dvostruki razmaci, izgubljena slova, pogrešno preneseni naslovi ili nedosljedni navodnici. Tipičan primjer: u prijelomu naslov Javna nabava postane Javna nabva – i nitko to ne primijeti, jer su svi tekst pročitali još u ranijoj verziji.

Zato korektura nije zamjena za lekturu. Ako tekst ima nejasne rečenice, pogrešan red riječi, gramatičke probleme ili neprirodan stil, sama korektura neće biti dovoljna.

Lektura je jezično i stilsko uređenje

Lektura je opsežniji proces od korekture. Lektura je jezična obrada teksta kojom se ispravljaju pravopisne, gramatičke i stilske pogreške te tekst usklađuje s pravilima standardnog jezika – polazište je pritom aktualni Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik. Lektor ne ispravlja samo pogreške, nego aktivno poboljšava tekst kako bi bio jasan i prirodan.

Lektura obuhvaća:

• pravopisne i gramatičke ispravke
• stilsku doradu rečenica
• uklanjanje nejasnoća i dvosmislenosti
• prilagodbu tekstu standardnom jeziku.

Lektura je najčešći izbor za tekstove koji su sadržajno dovršeni, ali trebaju jezično uređenje. To znači da autor ne traži promjenu osnovne poruke, argumentacije ili strukture, nego želi da tekst bude pravilniji, jasniji i prirodniji.

Primjerice, u rečenici:

• Molimo Vas da nam pošaljete povratnu informaciju vezano za navedeno.

lektor bi mogao predložiti prirodniji oblik:

• Molimo vas da nam pošaljete povratnu informaciju u vezi s navedenim.

Takav zahvat ne mijenja smisao rečenice, nego uklanja nespretnost i usklađuje tekst sa standardnim izrazom. Kod lekture se osobito pazi na padeže, glagolske oblike, interpunkciju, red riječi, ponavljanja, terminološku dosljednost i primjeren ton.

Redaktura je sadržajna i strukturna obrada

Redaktura je najopsežniji oblik obrade teksta. Ona uključuje zahvate ne samo na razini jezika, nego i na razini sadržaja i strukture.

Redaktura se vrlo često primjenjuje na prevedenim tekstovima. Iako prijevod može biti gramatički ispravan, takvi tekstovi nerijetko zvuče neprirodno, zadržavaju strukturu izvornog jezika ili nisu u potpunosti prilagođeni ciljanoj publici.

Upravo tu važnu ulogu ima redaktura. Njome se tekst prilagođava kontekstu i čitatelju, „izglađuje” se kako bi zvučao prirodno na ciljnom jeziku te se, prema potrebi, mijenjaju struktura i formulacije.

Redakturom je moguće skraćivati ili proširivati dijelove sadržaja, prilagođavati tekst ciljanoj publici. Redaktura se često primjenjuje u izdavaštvu, novinarstvu ili pri pripremi stručnih i znanstvenih radova.

Kod redakture se može promijeniti redoslijed odlomaka, povezati dijelove koji se ponavljaju, ukloniti suvišan sadržaj ili dopuniti tekst ondje gdje čitatelju nedostaje objašnjenje. Redaktor se ne bavi samo time je li rečenica gramatički točna, nego i time vodi li tekst čitatelja logičnim redom.

To je osobito važno kod tekstova koji su nastajali u više faza ili su ih pisale različite osobe. Takvi tekstovi često imaju neujednačen ton, različitu razinu detalja ili ponavljanje istih informacija na nekoliko mjesta. Redaktura tada pomaže da tekst djeluje kao cjelina, a ne kao spoj nekoliko nepovezanih dijelova.

U prijevodima redaktura može uključivati i odmak od izvorne strukture. Doslovno prevedena rečenica može biti gramatički prihvatljiva, ali i dalje zvučati strano: Molimo ne oklijevajte nas kontaktirati (prema engleskom Please do not hesitate to contact us) proći će svaku provjeru, a redaktor će ipak napisati Slobodno nam se javite. Čitatelj ne smije osjetiti strukturu izvornog jezika.

Kako znati što vašem tekstu treba?

Ako ste zadovoljni sadržajem i stilom, ali želite ukloniti preostale tipfelere i sitne pogreške, najvjerojatnije vam treba korektura. Ako je tekst sadržajno dovršen, ali želite da bude jezično pravilniji i uglađeniji, potrebna je lektura. Ako tekst treba doraditi i na razini sadržaja, strukture, tona ili logike izlaganja, riječ je o redakturi.

Najkraće rečeno: korektura pita ima li u tekstu pogrešaka, lektura je li tekst jezično pravilan i jasan, a redaktura funkcionira li kao cjelina.

Kod važnih tekstova redoslijed je često upravo takav: najprije redaktura, zatim lektura, a na kraju korektura. Nema smisla raditi završnu korekturu teksta koji će se poslije još sadržajno mijenjati, jer svaka naknadna izmjena može unijeti novu pogrešku.

Najbolji izbor ovisi o stanju teksta i svrsi objave. Kratak poslovni dopis možda treba samo lekturu, dok opsežan priručnik, prijevod, znanstveni rad ili tekst mrežne stranice može zahtijevati više razina obrade. Što je tekst važniji za dojam koji ostavljate, to je važnije odabrati pravu vrstu jezične usluge.

Kako radimo

Kako izgleda naš postupak lektoriranja pročitajte na stranici Postupak lektoriranja, a što dobivate uz svaku lekturu završnog rada na stranici Potvrda o lekturi.

Lektura teksta na hrvatskom jeziku stoji od 2,20 € po kartici s PDV-om (studentski radovi od 1,80 €), a redaktura od 2,75 €; standardni je rok 2–3 radna dana, žurno 24 sata, a uz lekturu besplatno izdajemo Potvrdu o obavljenoj lekturi – sve cijene nalaze se na stranici Cijena lekture.

Niste sigurni koja je vrsta obrade potrebna vašem tekstu? Pogledajte pregled usluga lekture na hrvatskome ili nam pošaljite tekst na procjenu.