Pisanje datuma ili nadnevka

Nadnevak i datum istoznačnice su. Pregled pravila za pisanje datuma: brojke, ime mjeseca, točke i zarezi, s ispravnim i pogrešnim primjerima.

Nadnevak i datum istoznačnice su

Nadnevak je hrvatska riječ za datum, riječ latinskoga podrijetla. U suvremenoj se uporabi obje riječi mogu upotrebljavati, iako je riječ datum znatno češća u svakodnevnom jeziku.

U službenim, poslovnim i administrativnim tekstovima najčešće ćete naići na riječ datum, primjerice u ugovorima, računima, rješenjima, potvrđivanjima termina i obrascima. Riječ nadnevak češće se javlja u jezičnim priručnicima, starijim tekstovima ili tekstovima u kojima se svjesno bira hrvatskiji izraz. Nijedna od tih riječi nije pogrešna, ali nije dobro bez razloga izmjenjivati ih u istom dokumentu. Ako u naslovu obrasca piše datum, neka se isti naziv koristi i u nastavku teksta.

Jedna od čestih pogrešaka u pisanju datuma jest pisanje nule ispred jednoznamenkastog broja dana ili mjeseca. Kada su dan ili mjesec jednoznamenkasti, u općem tekstu nije preporučljivo pisati nulu ispred brojke, osim u određenim administrativnim, tehničkim ili poslovnim zapisima u kojima je takav oblik potreban radi preglednosti ili ujednačenosti.

Zato je u standardnom tekstu pravilno pisati:

• 1. siječnja 2026. ✔

Ne preporučuje se pisati:

• 01. siječnja 2026. ✗
• 01. 01. 2026. ✗

Ipak, u tablicama, bazama podataka, računovodstvenim evidencijama, tehničkim zapisima ili datotekama oblik s nulom može imati opravdanje. Primjerice, zapis 01.01.2026. može biti potreban zbog ujednačenog formata ili računalne obrade podataka. To nije pitanje „ljepšeg” jezika, nego pitanje vrste teksta. U članku, dopisu ili mrežnom sadržaju prirodnije je pisati 1. siječnja 2026., dok se u obrascu ili tablici može tražiti drukčiji format.

Dan u datumu uvijek završava točkom jer je riječ o rednom broju.

Ime mjeseca uobičajeno se piše riječju, ali se može pisati i brojkom. Kada se mjesec piše riječju, njegov se naziv sklanja.

Naziv mjeseca u datumu uvijek je u genitivu i piše se malim početnim slovom – tako propisuje i Hrvatski pravopis.

Mjesec mora biti u genitivu jer je izraz 22. ožujka zapravo skraćeni oblik izraza 22. dan mjeseca ožujka.

Jedna od najčešćih pogrešaka u hrvatskom jeziku pri pisanju datuma riječima jest pisanje naziva mjeseca u nominativu.

Primjerice, nije pravilno:

• 1. siječanj ✗
• 2. veljača ✗

Pravilno je:

• 1. siječnja ✔
• 2. veljače ✔

Isto vrijedi i za ostale mjesece:

• 3. ožujka ✔
• 4. travnja ✔
• 5. svibnja ✔
• 6. lipnja ✔
• 7. srpnja ✔

Pogrešno je mjesec ostaviti u osnovnom obliku kao da stoji samostalno. Rečenica Sastanak će se održati 3. ožujak ne zvuči prirodno jer datum traži genitiv. Pravilno je: Sastanak će se održati 3. ožujka.

Datum se može pisati na više načina, ovisno o vrsti teksta i kontekstu:

• 1. kolovoza 2026. ✔
• 1. 8. 2026. ✔
• 1. VIII. 2026. ✔

U općem tekstu najprirodniji je oblik s nazivom mjeseca napisanom riječju, primjerice: 1. kolovoza 2026.

U poslovnim dopisima, obavijestima i člancima taj je oblik i najčitljiviji jer nema dvojbe oko redoslijeda dana, mjeseca i godine. Brojčani zapis datuma može biti praktičan, ali je manje elegantan u tekućem tekstu. U naslovu vijesti, uvodnom odlomku ili pozivnici najčešće će bolje izgledati 15. travnja 2026. nego 15. 4. 2026.

Kada se datum piše samo brojkama, iza dana i mjeseca također se piše točka:

• 1. 8. 2026. ✔
• 1.8.2026. ✔

Razmaci iza točaka čine zapis preglednijim, osobito u tekstu namijenjenom čitanju. U obrascima i tablicama razmaci se katkad izostavljaju radi ujednačenosti, ali u običnoj rečenici preporučljiviji je razmaknuti zapis.

Godina se u datumu također piše s točkom jer je riječ o rednom broju:

• 1. kolovoza 2026. ✔
• 1. kolovoza 2016 ✗

U praksi se točka iza godine često izostavlja, osobito na internetu, ali u standardnom hrvatskom pisanju treba je pisati.

Pisanje zareza u datumima

Zarez se piše kada se datum nalazi iza oznake mjesta u nominativu:

• Zagreb, 15. travnja 2026. ✔
• Virovitica, 25. listopada 2026. ✔

Zarez se ne piše kada se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnom izrazu:

• U Gospiću 11. prosinca 2026. ✔
• Na Krku 28. rujna 1930. ✔

Dakle, kada mjesto stoji samostalno, odvaja se od datuma zarezom:

• Bjelovar, 22. studenoga 2026. ✔

Kada se mjesto navodi s prijedlogom u ili na, zarez se ne piše:

• U Bjelovaru 22. studenoga 2026. ✔
• Na Krku 28. rujna 1930. ✔

U poslovnoj korespondenciji najčešće ćete vidjeti oblik:

• Zagreb, 1. kolovoza 2026.

Takav se zapis upotrebljava na početku dopisa, potvrda, ugovora i drugih službenih dokumenata. Ako se ista informacija uklopi u rečenicu, pravilo je drukčije:

• Dopis je sastavljen u Zagrebu 1. kolovoza 2026.

Nije potrebno umetati zarez iza Zagrebu jer izraz u Zagrebu pripada istoj rečeničnoj cjelini kao i datum.

Kada se datum nalazi usred rečenice, važno je paziti da se rečenica ne optereti nepotrebnim zarezima. Ako datum nije umetnuti dio rečenice, zarez se obično ne piše.

Primjerice:

• Rok za dostavu ponuda istječe 15. travnja 2026. ✔
• Sastanak je održan 3. svibnja 2026. u prostorijama društva. ✔

Ako se datum dodaje kao pojašnjenje, može se odvojiti zarezima, ali to ovisi o strukturi rečenice:

• Sljedeći sastanak, 15. travnja 2026., bit će posvećen proračunu. ✔

Tu datum ima ulogu umetnutog podatka i zato se odvaja zarezima.

Najčešće pogreške pri pisanju datuma nastaju kada se isti zapis prenosi iz obrasca u običan tekst. Zato najprije pogledajte kojoj vrsti teksta datum pripada, pa odaberite oblik koji joj odgovara.

Datumi su samo jedan od detalja koji se lako previde. Ako želite da tekst prije objave prođe cjelovitu jezičnu provjeru, pogledajte lekturu teksta na hrvatskome.