Dakanje je upotreba veze „da + prezent” umjesto infinitiva, a dalikanje upotreba „da li” umjesto „je li”. Objašnjavamo zašto ih u standardnom hrvatskom jeziku treba izbjegavati.
U ovom članku objašnjavamo što su dakanje i dalikanje te zašto ih u standardnom hrvatskom jeziku treba izbjegavati.
Oba se izraza odnose na vrlo česte jezične pojave. Mnogi ih govornici upotrebljavaju u svakodnevnom razgovoru, pa se lako prenesu i u pisani tekst. Problem nastaje kada takve konstrukcije uđu u službenu, poslovnu, akademsku ili javnu komunikaciju, gdje se očekuje standardni hrvatski izraz.
Dakanje i dalikanje nisu jednako vidljivi svima. Netko će odmah primijetiti rečenicu Da li ste zaprimili poruku?, dok će drugome ona zvučati potpuno obično. Upravo zato vrijedi jasno pokazati o čemu je riječ i kako se takve rečenice mogu prirodno preoblikovati.
Dakanje
Dakanje je uporaba konstrukcije „da + prezent” umjesto infinitiva.
Jedna od čestih pogrešaka koje nisu svojstvene standardnom hrvatskom jeziku jest upravo dakanje. Najprije objasnimo o čemu je riječ.
Uzmimo kao primjer sljedeću rečenicu:
Ja ću to da ispravim. ✗ = Ja ću to ispraviti. ✔
Umjesto konstrukcije „da + glagol u prezentu”, u hrvatskom jeziku u takvim je slučajevima pravilno upotrijebiti infinitiv.
Idem da učim. ✗ = Idem učiti. ✔
Nakon toga možemo da idemo u kino. ✗ = Nakon toga možemo ići u kino. ✔
Između tih izričaja nema bitne razlike u značenju i osnovni smisao rečenice ostaje isti. Međutim, u duhu standardnog hrvatskog jezika prednost se daje infinitivu. Dakanje stoga treba izbjegavati u rečenicama u kojima se infinitiv može prirodno upotrijebiti.
Ipak, konstrukciju „da + prezent” nije potrebno uvijek izbjegavati. U objektnim rečenicama ona je često prirodna i gramatički prihvatljiva, primjerice: Želim da dođeš na vrijeme.
Drugim riječima, nije svako da + prezent pogrešno. Pogrešno je onda kada u standardnom hrvatskom jeziku prirodno mjesto ima infinitiv.
Usporedimo:
- Želim da dođeš na vrijeme. ✔
- Nadam se da ćeš doći. ✔
- Moram da završim posao. ✗
- Moram završiti posao. ✔
U prva dva primjera konstrukcija s da ima svoju gramatičku ulogu i zvuči prirodno. U trećem primjeru glagol moram traži infinitiv, pa je pravilno moram završiti, a ne moram da završim.
Dakanje se često pojavljuje uz glagole kao što su morati, moći, htjeti, trebati, ići, željeti u značenju namjere ili mogućnosti. U mnogim takvim rečenicama hrvatski standard daje prednost infinitivu.
Još nekoliko primjera:
- Trebam da nazovem klijenta. ✗
- Trebam nazvati klijenta. ✔
- Možete da pošaljete dokument. ✗
- Možete poslati dokument. ✔
U razgovornom jeziku takve se konstrukcije mogu čuti, ali u uređenom tekstu djeluju nespretno i nestandardno. Posebno se ističu u poslovnim dopisima, ponudama, životopisima, seminarskim i diplomskim radovima te tekstovima za mrežne stranice.
Kada je „da” prirodno?
Važno je ne upasti u drugu krajnost i izbacivati da iz svake rečenice. Hrvatski standard dopušta i traži da u mnogim zavisnim rečenicama.
Primjeri:
- Mislim da je tekst spreman. ✔
- Molim vas da nam pošaljete dokument. ✔
- Važno je da odgovor bude jasan. ✔
- Dogovorili smo se da sastanak počne u 10 sati. ✔
U tim primjerima da uvodi zavisnu rečenicu i nije riječ o dakanju u smislu koji se obično kritizira. Pogrešno bi bilo svaku takvu rečenicu nasilno pretvarati u infinitiv.
Zato je najbolje pravilo ovo: ako rečenica prirodno i jasno funkcionira s infinitivom nakon glagola kao što su morati, moći, trebati, htjeti ili ići, prednost treba dati infinitivu.
Dalikanje
Dalikanje je uporaba izraza „da li” pri postavljanju pitanja. U standardnom hrvatskom jeziku umjesto „da li” prednost se daje upitnom obliku glagola i rječci li.
Da li si to naučio? ✗ = Jesi li to naučio? ✔
Da li odmaraš? ✗ = Odmaraš li se? ✔
Da li ćeš putovati? ✗ = Hoćeš li putovati? ✔
Da li je već došao? ✗ = Je li već došao? ✔
Takve su zamjene jednostavne, ali znatno pridonose prirodnijem i pravilnijem hrvatskom izrazu. Zato je u formalnom, poslovnom i javnom pisanju preporučljivo izbjegavati dalikanje i upotrebljavati oblike poput jesi li, možeš li, hoćeš li, znaš li i je li.
Dalikanje je osobito često u upitima i poslovnoj e-pošti:
- Da li ste primili moju poruku? ✗
- Jeste li primili moju poruku? ✔
- Da li možete poslati ponudu? ✗
- Možete li poslati ponudu? ✔
U hrvatskom je često najprirodnije staviti glagol na početak pitanja:
- Imate li pitanja?
- Trebate li dodatne informacije?
- Želite li da pošaljemo ponudu?
- Može li se rok produljiti?
Posebno treba paziti na pisanje je li. U pitanjima se piše odvojeno:
- Je li sastanak potvrđen? ✔
- Jeli sastanak potvrđen? ✗
Oblik jeli postoji, ali ima drugo značenje: Oni su jeli ručak. Zato ga ne treba upotrebljavati umjesto upitnog izraza je li.
Kako prepoznati i ispraviti dakanje i dalikanje?
Najlakše je tekst pretražiti prema riječima da i da li, ali treba biti oprezan. Nije svako da problem. Kod dakanja treba pogledati što stoji ispred konstrukcije da + prezent. Ako se ispred nje nalazi glagol nakon kojeg prirodno dolazi infinitiv, rečenicu najčešće treba preoblikovati.
Primjer:
- Planiramo da završimo projekt do petka. ✗
- Planiramo završiti projekt do petka. ✔
Kod dalikanja je provjera jednostavnija. Ako pitanje počinje izrazom da li, gotovo uvijek ga je moguće urediti prirodnije:
- Da li ste dostupni sutra? ✗
- Jeste li dostupni sutra? ✔
- Možete li sutra? ✔
Zaključak
Dakanje i dalikanje često se prenose iz razgovornog jezika u pisani tekst. U neformalnom govoru mnogima neće smetati, ali u standardnom hrvatskom jeziku bolje ih je izbjegavati kada postoji prirodnije rješenje – o objema pojavama pišu i jezični savjetnici Instituta za hrvatski jezik.
Kod dakanja najčešće treba upotrijebiti infinitiv: mogu poslati, trebam provjeriti, idem učiti. Kod dalikanja treba preoblikovati pitanje: jeste li, možete li, hoćete li, je li.
Takve male izmjene znatno popravljaju dojam teksta. Rečenice postaju kraće, jasnije i prirodnije, a tekst djeluje urednije i prikladnije za poslovnu, akademsku i javnu komunikaciju.
Dakanje i dalikanje spadaju među pogreške koje se u govoru jedva primjećuju, a u pisanome tekstu odmah se vide. Cjelovitu jezičnu provjeru pogledajte na stranici lekture na hrvatskome.
Sva prava pridržana. 2026.